Trideset jedna iznenađujuća činjenica o učenju 7/7

Budite spremni da ostavite po strani svoja tradicionalna uverenja jer nauka traži i pronalazi nove metode koje vode ka budućem uspehu, u ovom slučaju – uspehu u učenju.

28. Dečaci se više angažuju u istraživačkoj igri, dok se devojčice više angažuju u dramskoj igri.

Pregledajte prodavnice igračaka i većina vas lako može da identifikuje igračke koje su namenjene devojčicama, nasuprot igračkama namenjenih dečacima. Iako ima koristi od odabira različitih igračaka za dečake odnosno za devojčice, istraživanja i dalje govore da dečake više privlači istraživanje igrica, a devojčice su više okrenute dramskim igrama.

U Istraživačkom časopisu studenata osnovnih studija humanističkih nauka objavljen je članak o razlikama između devojčica i dečaka. Dečaci imaju tendenciju da budu više asertivni u svojim interakcijama i igricama, dok su devojčice intuitivne i bolje se međusobno povezuju dok se igraju.

Iako je ovo merilo, važno je napomenuti da nastavnici ne bi trebalo automatski da pretpostavljaju da svaki rod nije sposoban da se igra i na drugi način. Prosvetni radnici bi trebalo da poštuju ove razlike i da naprave prostor za svaki pol, odnosno da deca mogu da se igraju onako kako su po prirodi sklona, a istovremeno, decu treba ohrabriti da isprobaju metode koje im po samoj prirodi ne izgledaju zadovoljavajuće. Zašto? Kada su deca zajedno u istom prostoru, neretko će se u nekom trenutku zaigrati sva deca, i dečaci i devojčice. Tom prilikom će se igrati sve vrste igara koje su popularne među decom, i tzv. „muške” i tzv. „ženske”. I nikako ne treba zaboraviti činjenicu da i devojčice i te kako vole da istražuju, kao što ni dečaci ne zaziru od dramskih igara, pri čemu vole da glume svoje heroje iz crtaća.

 

29.Poznavanje glasova kao i prepoznavanje alfabeta povećava šansu dece da bolje čitaju.

Čim dete napuni dve godine, može početi da prepoznaje slova, brojeve i asocijacije zvukova koji im odgovaraju. Te veštine su rani pokazatelj sposobnosti dece da nauče da čitaju i da uživaju u književnosti kao deca, tinejdžeri i odrasli.

Istraživački časopis Skolastik u svojim istraživanjima navodi da postoji mnogo veština koje prethode veštini čitanja, a koje su neophodne za razvoj pismenosti, ali se dve ističu kao najvažnije: fonemska svesnost (razumevanje zvuka koji glasno pročitano slovo proizvodi), kao i prepoznavanje alfabeta. Iako je čitanje vizuelna veština, aktiviranje uha za prepoznavanje različitih zvukova svakog slova osnova je na kojoj se uči čitanje. Kada dete ne formira ove veze, sigurno će doći do problema s čitanjem i pisanjem koji mogu da budu frustrirajući i u starijem dobu.

 

30. Ritam pomaže deci da shvate razlomke.

Razlomci nisu lak koncept koji deca treba da savladaju. Međutim, to je osnovni matematički princip koji je neophodan za kasnije naprednije nivoe matematike. Ali, čini se da postoji veza između muzike i razlomaka koja se pokazala kao korisna.

U članku objavljenom u novinama Državnog univerziteta u San Francisku (SAD), edukatori su primetili da pljeskanje, bubnjanje, snimanje i pevanje pomaže učenicima da razumeju koncept razlomaka. U teoriji muzike postoje cele note, polovine, osmine, šesnaestine itd., pa učenici osvajaju vizuelnu veštinu da počnu sa postavljanjem razlomaka u određeni kontekst.

Rezultati pokazuju da učenici koji koriste muziku i ritam dok uče razlomke dobijaju znatno više ocene na testovima iz matematike nego učenici koji to ne čine. Zato izvadite svoje bubnjeve (prave ili improvizovane), iskoristite ruke i počnite da tapšete kako biste bolje razumeli razlomke.

 

31. Sanjarenje podstiče razvoj inteligencije.

Sanjarenje se često smatra gubljenjem vremena, a ponekad i kao nemogućnost osobe da se koncentriše. Ali nedavna istraživanja pokazuju da je upravo suprotno. Među mnogim prednostima, istaknuto je da sanjarenje doprinosi da se razvije duža pažnja, povećana odlučnost, kreativnost i čak viši koeficijent inteligencije (IQ).

Možda ovo objašnjava zašto su neki od najblistavijih umova bili rođeni sanjari – Ajnštajn je odličan primer. Zapravo, Elizabet Blekbern, prva Australijanka koja je dobila Nobelovu nagradu, rekla je: „Mislim da treba da nađete vreme za sanjarenje i da dozvolite svojoj mašti da vas vodi… Radite samo to neko vreme jer sam primetila da je kod kreativnih, uspešnih naučnika koji su zaista napredovali to bio deo njihovog života.”

Preuzeto sa

31 Surprising Facts About Learning


Prevod i lektura Septembar doo